Je li Biblija stvarno pisana od Boga?

Pitanje: Bibliju su ipak napisali ljudi i zato je treba smatrati relativnom. Kako možete reći da je ona od Boga i da je sve to istina?


Odgovor: Ovdje bismo pitanje o biblijskoj istinitosti željeli prikazati na odabranom primjeru, koji ima tu prednost da je matematički dokaziv. Biblija sadrži 6408 stihova s proročkim navodima, od kojih se 3268 dosad ispunilo, dok se ostatak proročanstava odnosi na buduće događaje. Nijedno se predviđanje nije ostvarilo u drukčijem obliku. Toga nema ni u jednoj drugoj knjizi svjetske povijesti. Tu je riječ o istinitu sadržaju koji se čak može matematički izraziti, a nigdje mu nema slična. Željeli bismo samo postaviti pitanje je li moguće da se toliko proročanstava ispuni slučajno, tj. može li se njihovo ostvarenje objasniti bez Božjeg djelovanja. Pritom ćemo se poslužiti računom vjerojatnosti. U sljedećem računskom modelu ne uzima se u obzir da ponekad više redaka u Bibliji služe opisivanju jednog jedinog proročanstva a da, s druge strane, jedan redak može sadržavati više proročanstava. Isto tako u račun ne ulazi činjenica da se neki proročki iskazi spominju više puta. Taj model, iako pojednostavljen, ipak je, primijenjen na sljedeći način, dovoljan za osnovnu vjerojatnost.


Uzme li se vrlo visoka osnovna vjerojatnost p = 0,5 za slučajno ispunjenje pojedinačnih proročanstava, onda se točno može izračunati ukupna vjerojatnost v za 3268 dosad ostvarenih proročanstava. Ona iznosi v = 2-3268 = 1,714 x 10-984. Proročki iskazi su takvi da se vjerojatnost ispunjenja svakog od opisanih događaja može matematički izraziti kao 1:1000 do 1 naspram nekoliko milijuna. Zato smo primjenom odnosa 1:2 (= 0,5) apsolutno sigurni. Za usporedbu s vrijednošću v, promotrit ćemo nekoliko izmišljenih lutrijskih sistema. Ako vjerojatnost dobivanja premije na komercijalnoj brojevnoj lutriji “6 od 49” – tj. od 49 redom označenih polja – iznosi oko 1:14 milijuna, onda se postavlja pitanje: koliko bi se polja moglo dodati nekom drugom lutrijskom listiću, a da opet treba označiti 6 točnih brojeva za premiju, da bi se došlo upravo do one vjerojatnosti koja se iskazuje za slučajno ispunjenje 3268 proročanstava? Koja je naša procjena?




a) Veličina ploče za stolni tenis?


Na površini od A = 1,525 x 2,47 m2 = 4,1785 m2 mogućih je L = 167 140 polja veličine kakva je na lutrijskom listiću.


b) Veličina nogometnog igrališta?


Uz A = 7350 m2 mogućih je L = 459 375 000 polja.


c) Ili pak površina cijele zemaljske kugle?


Uz a = 510 mil. km2 mogućih je L = 31,3653 x 1018 polja, pri čemu 1018 znači jedan trilijun ili milijun bilijardi.



Proračunava li se vjerojatnost pogađanja šest točnih od L obrojčenih polja, za navedene se površine iskazuju:


a) v = 1 : 0,4 x 1030 (odnosno 2,5 c 10-30)


b) v = 1 : 1,3 x 1049 (odnosno 7,66 x 10-50)


c) v = 1 : 1,3 x 10114 (odnosno 7,56 x 10-115)



Na temelju vrijednosti v vidimo da su usporedne veličine a) do c) – nedovoljne. Već matematički rezultat za broj polja oduzima dah. Za usporednu veličinu morali bismo uzeti broj svih atoma u svemiru, a već je tih 1080 nezamislivo. To je 1 s 80 ništica ili broj 10 milijardi pomnožen sa samim sobom. Do izračunatog transastronomskog broja od 2,74 x 10164 polja, dolazi se zapravo tek putem druge usporedbe, koja isto tako nadilazi naše predodžbe: zamislimo li onoliko univerzuma jednake veličine koliko je atoma u našemu svemiru, tada je ukupan broj atoma svih zamišljenih univerzuma još uvijek za faktor 27 400 manji od potrebnog broja polja na lutrijskom listiću.



Nakon prethodnih razmatranja možemo kao ispravan izvući samo jedan zaključak: proročanstva su božanske naravi i ne mogu potjecati od čovjeka. Proračuni nas tako dovode do rezultata, koji Isus u poznatoj molitvi Ocu (često krivo nazivanoj “velikosvećeničkom molitvom”, iako tu nije riječ o velikosvećeničkoj službi tj. pomirenju grijeha naroda), sažima u formulu: “Tvoja je riječ istina!” (Ivan 17,17). Time Biblija ne može biti ljudskog podrijetla, već vrijedi: “sve (je) pismo bogoduho” (od Boga nadahnuto, 2 Tim 3,16). Bog je koristio odabrane ljude, kojima je predao za nas važne informacije, zato da bi ih ovi – ne izostavljajući pritom svoju osobnost, narav i osjećaje – za nas zapisali.



Izvor: “Pitanja” od Wernera Gitta


Izdavač: Euroliber

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *