Tako je papa pokazao svijetu da nije tip osobe koja žudi za moći i koja do zadnjeg uzdisaja želi imati kontrolu nad svojom crkvom i svijetom. Time je pokazao ljudsku veličinu. Ali ne puno više od toga. I još nekoliko pitanja uz to: Može li i je li mogao papa uistinu biti Kristov zamjenik? Da li je nakon odstupanja još uvijek Kristov zamjenik?
John Wycliff je još u srednjem vijeku, puno prije Luthera, žigosao zloupotrebu moći papizma. Jan Hus je zbog iste stvari čak spaljen.
Luther je u svom polemičkom, ali ne sasvim pogrešnom tekstu „Protiv papizma u Rimu“ jasno ukazao na to da na zemlji može postojati samo jedan Kristov zamjenik. Jedini i stvarni Kristov zamjenik na zemlji je Sveti Duh (Ivan 16,12-15; 14-26 i Rimljanima 8,26). Sveti Duh ostaje s nama. On nas nikako neće napustiti. Ljudski vođe dođu i odu, ali Gospodin je uvijek s nama. Dokazano je to na temelju Svetoga Pisma! Jedine smjernice kršćanske vjere!
Papini službeni naslovi su:Biskup Rima, Namjesnik Isusa Krista, Nasljednik prvaka apostola Petra, Vrhovni poglavar sveopće (grčki: katoličke) Crkve, Zapadni patrijarh, Primas Italije, Nadbiskup i metropolit rimske crkvene pokrajine i Suveren države Vatikan, a nosi i naslov Sveti otac, Servus Servorum – Sluga slugu Božjih, Summus Pontifex – Vrhovni graditelj mostova i Pontifex maximus – najveći graditelj mostova. Od 11. stoljeća svaki papa za vrijeme trajanja svog pontifikata uzima papinsko ime. Bez svega toga možemo. Jedino bez našega Gospodina i Spasitelja Isusa Krista ne možemo.